Ulaganja

Gradska obveznica Novi broj Mirage

Gradska obveznica Novi broj Mirage

Ukupno izdavanje novih municipalnih obveznica može postaviti rekord u 2010, ali pravi priču za investitore je sastav novih izdanja obveznica. Prognoze Wall Streeta kreću se od 415 milijardi do 450 milijardi dolara za izdavanje novih općinskih obveznica za 2010., pri čemu je većina prognoza bila grupirana prema gornjem kraju tog raspona.

Nova izdavanje municipalnih obveznica u 2010. stoga predstavlja priliku da prekine novi rekord od 435 milijardi dolara za 2007. godinu. Nabava je jedan od najvažnijih pokretača uspješnosti općinskih obveznica, a upravljiva opskrba pomogla je u dobivanju dobrih rezultata u 2009. godini.

Što je problem?

Izdavanje novih obveznica je važno jer može imati značajan utjecaj na dinamiku ponude i potražnje koja utječe na određivanje cijena obveznica i prinosa. Nova izdanja važni su na tržištu obveznica, u odnosu na tržišta kapitala, budući da obveznice imaju datume dospijeća, a nova izdanja konstantni su čimbenik na tržištu. Nadalje, obveznice (uz nekoliko izuzetaka) nisu navedene na burzama, a trgovanje je prekomjerno, čime je ona osjetljivija na varijacije ponude i potražnje.

Međutim, ono što je važno za većinu investitora obveznica je dolar iznos tradicionalnog izdavanja poreza. Do 2009. godine oporeziva izdavanje komunalnih obveznica u prosjeku je iznosilo 5% od ukupnog izdavanja komunalnih obveznica. U 2009. godini izdavanje oporezivih komunalnih obveznica iznosilo je 20% izdavanja općinskih obveznica zahvaljujući programu Build America Bond (BAB). Izdavanje BAB-a može prelaziti 100 milijardi dolara u 2010. i može doseći do 140 milijardi dolara prema nekim procjenama. Oduzimanje od 100 do 140 milijardi dolara od visoke procjene od 450 milijardi dolara za 2010. godinu ukupna izdvajanja općina ostavlja raspon od 310 milijardi do 350 milijardi dolara za tradicionalno izdavanje izuzete od poreza. Ta je razina otprilike u skladu s izdavanjem od oslobođenja od plaćanja od 325 milijardi dolara u 2009. godini. Ako izdavanje izuzeto od poreza dostigne 350 milijardi USD u 2010, to bi i dalje bila najniža razina od 2004. godine.

Prema tome, očekuje se da će tradicionalno tržište obveznica oslobođen od plaćanja poreza u 2010. godini vidjeti malo, ako i bilo, rast u vrijeme kada se očekuje da će potražnja ostati visoka. Broj država već je povećao porezne stope za 2010. godinu, a vjerojatnije je da će to slijediti. Na nacionalnoj razini, najviša stopa poreza postavljena je da se na kraju 2010. godine vrati na 39,6% u odnosu na sadašnjih 35%. Osim toga, demografija odražava rastuću bazu ulagača za dohodak od poreza.

Izgradite American Bond program

Očekuje se da će se BAB program produžiti izvan prošlogodišnjeg isteka 2010. godine, ali dodatno širenje BAB programa može rezultirati čak i manjim brojem obveznica bez poreza. Zastupnici trenutno odlučuju hoće li dopustiti da se novi izdavanje BAB-a koristi za refinanciranje postojećih obveznica oslobođenih od plaćanja poreza. Ako takva odredba bude dodana, izdavanje BAB-a moglo bi se dodatno povećati i dalje smanjivati ​​opskrbu tradicionalnih obveznica bez poreza.

Izdavanje BAB obveznica dobro je primljeno na tržištu. BAB-ovi nude nešto veće prinose od usporedivih vrijednosti korporativnih obveznica. Iako razlika prinosa nije široka kao i kada su BAB-ovi prvotno pokrenuti u travnju 2009., razlika je i dalje privlačna oporezivim investitorima obveznica, osobito inozemnim kupcima, želeći diversificirati postojeće udjele obveznica.

Izdavanje BAB-ova ima veći utjecaj na dugoročni dio tržišta općinskih obveznica. BAB-ovi se izdaju za infrastrukturu i druge dugoročne projekte koji zahtijevaju duži rok dospijeća. Osim toga, budući da dugoročne municipalne obveznice, a ne kratkoročne obveznice, jeftinije vrijednosti trezora, dugoročnije izdavanje BAB-a ekonomski je povoljnije za države i općine. Oko 95% BAB-ova imaju dospijeće od 10 ili više godina. Kao rezultat toga, utjecaj opskrbe, odnosno nedostatak, bit će uvelike utjecao na dugoročne municipalne obveznice. Ovo je još jedan razlog zašto i dalje favoriziramo srednjoročne i dugoročne zrelosti komunalnih obveznica. Kao što je spomenuto u našem Outlooku za 2010. godinu, dinamika izdavanja BAB-a ključni je razlog zašto smatramo da dugoročni općine trebaju biti otporni na izgled rasta kamatnih stopa.

Novo izdavanje od posebne je važnosti na općinskom tržištu obveznica jer je osjetljivije na promjene dinamike ponude i potražnje u usporedbi s oporezivim tržištem. Pojedinačni investitori, bilo izravno preko pojedinačnih obveznica ili posredno putem investicijskih fondova, čine veliku većinu tržišta. Ako novi općinski izdavanje dovede do iznenadnog porasta ponude u vrijeme kada je potražnja pojedinačnih investitora relativno slaba, može doći do nižih cijena obveznica i viših prinosa. Nasuprot tome, kada je potražnja čvrsta i nova izdanja relativno je slaba ili nepostojeća, cijene obveznica mogu se povećati kao rezultat.

Što je s oporezivim obveznicama?

S druge strane, na oporezivom tržištu dominiraju institucionalni investitori koji su ovlašteni da budu u potpunosti uloženi i da ostanu blizu ciljanih ciljeva ulaganja. Institucionalni ulagači obično su šire diversificirani i stalno ponovno investiraju obveznice koje sazrijevaju u nove obveznice. To stvara stabilniju potražnju bez obzira na uvjete i čini oporezivim tržištima manje osjetljivim na pojedine investitore čiji je interes za kupnju mnogo pod utjecajem razine kamatnih stopa, a ne od određenog mjerila ili dodjele.

Ova dinamika je ključni razlog zašto se općinsko tržište povijesno pokazalo manje osjetljivim na rast kamatnih stopa. Nasuprot tome, općinsko tržište često je zaostajalo za kretanjem u prinosima riznice kada se kamatne stope ponište.

Kako Nova godina započinje, investitori općinskih obveznica vidjet će naslove za potencijalnu rekordnu godinu izdavanja municipalnih obveznica.Međutim, izdavanje tradicionalnih obveznica oslobođenih od plaćanja poreza bit će blizu najnižih razina posljednjih nekoliko godina. Smanjena opskrba obveznica bez poreza kao rezultat izdavanja BAB-a i potencijalne ekspanzije, zajedno s rastućim poreznim stopama i rastućom investicijskom bazom, ukazuju da će se u 2010. godini nastaviti i povoljna bilanca ponude i potražnje koja je imala koristi od municipalnih obveznica. i dugoročnije municipalne obveznice u kojima procjene i izdavanje opskrbe pružaju povoljniju pozadinu.

VAŽNE OBJAVE

  • Ovo je pripremio LPL Financial. Mišljenja iznesena u ovom materijalu su samo za opće informacije i nisu namijenjena za pružanje konkretnih savjeta ili preporuka za bilo kojeg pojedinca. Da biste utvrdili koja ulaganja (e) mogu biti prikladna za vas, prije ulaganja konzultirajte svog financijskog savjetnika. Svi referentni rezultati su povijesni i ne jamče buduće rezultate. Svi indeksi su neupravljani i ne mogu se izravno uložiti.
  • Državna vlada jamči državne obveznice i trezorske zapise o pravodobnoj isplati glavnice i kamata, a ako se drži do dospijeća, nude fiksnu stopu povrata i fiksnu glavnicu. Međutim, vrijednost dionica fondova nije zajamčena i neće se mijenjati.
  • Tržišna vrijednost korporativnih obveznica će varirati, a ako se obveznica proda prije dospijeća, prinos ulagatelja može se razlikovati od oglašenog prinosa.
  • Obveznice podliježu tržišnom i kamatnom riziku ako se prodaju prije dospijeća. Vrijednosti obveznica padat će kao kamata
  • cijene se povećavaju i podložne su dostupnosti i promjeni cijene.
  • Visoka prinos / junk bondovi nisu investicijski vrijednosni papiri, uključuju značajne rizike i općenito bi trebali biti dio diversificiranog portfelja sofisticiranih investitora.
  • Ulaganja na međunarodna i tržišta u nastajanju uključuju posebne rizike kao što su valutna fluktuacija i politička nestabilnost te možda neće biti pogodna za sve ulagače.
  • Ulaganje u dionice uključuje rizik uključujući gubitak glavnice.
  • Ulaganje u investicijske fondove uključuje rizik, uključujući mogući gubitak glavnice. Ulaganja u specijalizirane industrijske sektore imaju dodatne rizike, koji su obrisi u prospektu.

Pošalji Komentar