Imajući to stvarnu na prinos obveznica

Dok se približavamo 2010., naša očekivanja za tržištima fiksnih prihoda u idućoj godini, kao i obično, ovise o potencijalnom putu kamatnih stopa. Jedan primarni alat za procjenu potencijalnog smjera i veličine promjena kamatnih stopa je procjena stvarnih, ili prilagodbi inflacije, prinosa. Dok Fed ima veću kontrolu nad kratkoročnim prinosima, očekivanja inflacije i inflacije imaju veći utjecaj na međugodišnje i dugoročne prinose obveznica. Naravno, određivanje potencijalnog puta kamatnih stopa dokazalo se mnogim, "iskusnim" pogrešnim tijekom godina. Međutim, korištenje stvarnih prinosa može pomoći u određivanju raspona scenarija kamatnih stopa i potencijalnog utjecaja na ukupno vraćanje tržišta obveznica kao što smo učinili za naš Outlook za 2009. godinu.

Mi koristimo realni prinos na desetogodišnjoj trezorskoj bilješci, budući da riznice čine okosnicu tržišta obveznica, a desetogodišnji dobar prikaz za obveznice srednje i dugoročne dospijeće. Pravi 10-godišnji prinos od riznice definira se kao prinos na desetgodišnjem izvještaju trezora umanjenoj za godišnju stopu temeljne inflacije, mjereno indeksom potrošačkih cijena (CPI). Iako se može upotrijebiti i ukupni CPI, veća volatilnost hrane i energije može dovesti do znatnih kratkotrajnih nagiba i čini osnovni CPI pouzdaniji mjerač. Korištenje petogodišnjeg zatvaranja od 10% godišnjeg prinosa od 3,5% i oduzimanje tekućeg godišnjeg temeljnog CPI-a od 1,5%, stvara realni prinos od 2,0%, nešto ispod 10-godišnjeg prosjeka od 2,3%.

Kako visoka?

Što je veći realni prinos, to su atraktivnije investicije obveznica, a što niži realni prinos, to je skuplje tržište. Slično kao i omjer cijene po zaradi (PE) za zalihe, stvarni prinosi upućuju na to jesu li obveznice, ili "jeftine" ili "jeftine". Visoki omjer PE je sličan niskom realnom prinosu i obrnuto. Povijesno gledano, visok realni prinos općenito je doveo do bolje performanse tržišta obveznica (tablica 1) u usporedbi s nižim realnim prinosom. U donjoj tablici je vrijedno napomenuti, 12-mjesečni povratak nakon niskog listopada 2001. godine potpomognuti korporativnim skandalima i povratima nakon rujna 2006. godine potpomognuti su podprizemom.

Trenutačni realni prinos od 2,0% može se činiti nizak i povijesnom usporedbom jest. Tijekom godina, Fed je stekao vjerodostojnost kao borac za inflaciju i pomogao u smanjenju realnih prinosa [Grafikon 2]. Kao rezultat toga, investitori obveznica zahtijevali su sve manje premije za zaštitu od inflacije, što je pomoglo u smanjenju srednje i dugoročnih kamatnih stopa. Mnogi faktori utječu na stvarni prinos koji obveznici investitora zahtijevaju. Na primjer, slabiji gospodarski rast je niži realni prinos koji ulagači zahtijevaju jer slab ekonomski rast podrazumijeva nižu inflaciju i stoga manje potrebe da se zaštiti od njega. Nasuprot tome, jači gospodarski rast je veći realni prinos investitori svibanj zahtijevaju. Opća razina inflacije može utjecati na stvarni prinos (kao što je prikazano u Grafikonu 2) i nadolazećim godinama, teška opskrba riznicom može također utjecati na ulagače da zahtijevaju veći realni prinos.

Što kaže Fed?

Fed i dalje ima veliku vjerodostojnost investitorima obveznica i uz niske prognoze inflacije, realni prinos koji zahtijevaju investitori obveznica vjerojatno će ostati nizak. Očekuje se da će osnovni CPI završiti 2010 u blizini svoje sadašnje razine od 1,5% prema prosječnoj prognozi Primarnih obveznica. Na temelju toga možemo približiti razinu 10-godišnjeg prinosa na kraju 2010. Ako se gospodarski rast ispostavi relativno slabim onda bi tržište obveznica moglo zahtijevati realni prinos od 2,0%, što stvara hipotetski 3,5% 10- (2,0% realni prinos plus 1,5% temeljni CPI konsenzus prognoza). Ako je gospodarski rast snažniji od očekivanog, ili da se trezorska opskrba otežava rukovati, tada bi tržište obveznica moglo zahtijevati 2,5% ili čak 3,0% realnog prinosa, što bi rezultiralo 10-godišnjim prinosom od 4,0% odnosno 4,5%, opet jednostavno dodajući prognozu inflacije i stvarni prinos. Osim toga, ako se predviđanje konsenzusne inflacije dokazuje prenisko onda bi se u skladu s tim mogao povećati 10-godišnji prinos. Međutim, važan je zaključak da očekivana niska razina inflacije vjerojatno će razočarati investitore koji traže znatno veće prinose obveznica u 2010. godini. Napomena u gornjem primjeru, 3,0% realni prinos stvara hipotetski 4,5% -tni 10-godišnji prinos. Tržište obveznica nije zabilježilo 3,0% realnog prinosa od prosinca 2003., pa bi se preseljenje na 4,5% -tni desetogodišnji prinos moglo smatrati rastegnutom jer bi predstavljalo značajan odmak od nedavne povijesti. 10% -tni prinos od 10 godina, što podrazumijeva 3,5% -tno podešavanje prinosa na inflaciju svakako je strelica, osim ako se prognoze inflacije ne povećavaju ili je ekonomski rast znatno jači od očekivanog. Stoga će investitori koji traže 5% -tni prinos trezorskih zapisa vjerojatno biti razočarani.

Keepin je Real

Analiza realnog prinosa ima implikacije za šire tržište obveznica budući da su sve obveznice po cijeni u odnosu na riznice. S obzirom na osnovnu prognozu inflacije od 1,5%, realni prinos od 2,0% do 3,0% daje prinos od 3,5 do 4,5% prinosa na 10-godišnjem riziku, približno nepromijenjenom do 1,0% više od trenutnog prinosa. Takvo povećanje prinosa podrazumijeva nizak, ali ne nužno negativan, ukupni prinos za visoko kvalitetne investitore obveznica u 2010. godini. Realni, ili prilagođeni inflaciji, prinosi su ključni alat za procjenu vrednovanja tržišta obveznica, kao i potencijalni smjer i veličinu interesa promjena stope. Na realni prinos utječu mnogi čimbenici, uključujući razinu inflacije, gospodarski rast i opskrbu te je stoga svakako podložan promjenama.Međutim, razmatrajući niz rezultata, investitori mogu približiti potencijalni put kamatnih stopa i kako će to utjecati na performanse tržišta obveznica. Očekivani rast kamatnih stopa vjerojatno će se prevesti u niže prinose, ali očekivanja niske inflacije ukazuju na to da će investitori koji traže znatno veće prinose u 2010. vjerojatno biti razočarani. Mi se bavimo obveznicama s visokim prinosima jer očekujemo da se visoka kvaliteta obveznica vratiti na nisko naprijed.

VAŽNE OBJAVE

• Ovo je pripremio LPL Financial. Mišljenja iznesena u ovom materijalu su samo za opće informacije i nisu namijenjena za pružanje konkretnih savjeta ili preporuka za bilo kojeg pojedinca. Da biste utvrdili koja ulaganja (e) mogu biti prikladna za vas, prije ulaganja konzultirajte svog financijskog savjetnika. Svi referentni rezultati su povijesni i ne jamče buduće rezultate. Svi indeksi su neupravljani i ne mogu se izravno uložiti.
• Vlada SAD-a jamči državne obveznice i trezorske zapise o pravodobnoj isplati glavnice i kamata i, ako se drže do dospijeća, nude fiksnu kamatnu stopu i vrijednost fiksne glavnice. Međutim, vrijednost dionica fondova nije zajamčena i neće se mijenjati.
• Tržišna vrijednost korporativnih obveznica će varirati, a ako se obveznica proda prije dospijeća, prinos ulagatelja može se razlikovati od oglašenog prinosa.
• Obveznice podliježu tržišnom i kamatnom riziku ako se prodaju prije dospijeća. Vrijednosti obveznica će se smanjivati ​​s povećanjem kamatnih stopa i podložne su dostupnosti i promjeni cijene.
• Visoka prinos / junk bondovi nisu investicijski vrijednosni papiri, uključuju značajne rizike i općenito bi trebali biti dio diversificiranog portfelja sofisticiranih investitora.